Croatian (Croatia)
Korali i koraljni grebeni: Otkrijte sve o ovim fascinantnim morskim organizmima
Priroda

Korali i koraljni grebeni: Otkrijte sve o ovim fascinantnim morskim organizmima

Autor: Damir Kapustic

Zaronite u očaravajući svijet koralja i koraljnih grebena i otkrijte skrivene čarolije ispod površine oceana. Pitate li se ikada zašto su ti podvodni gradovi jedan od najraznolikijih i najvažnijih ekosustava na zemlji? Od njihovih delikatnih dizajna do ključnih uloga u morskom životu, koraljni grebeni su prekrasni i vitalni za dobrobit našeg planeta. Otkrijte tajne Velikog koraljnog grebena, prirodne ljepote koja privlači milijune posjetitelja svake godine. Pitate li se o koraljnom nakitu ili zašto su koralji nezamjenjivi u medicini? Čitajte dalje kako biste saznali nevjerojatne činjenice o fascinantnom životu i velikom značaju koralja!

Što su koralji 

Koralji su nevjerojatna morska bića koja su ključna za oceanske ekosustave. Mnogi mali polipi koji se udružuju u kolonije čine koralne kolonije. Polipi su sitni, mekani organizmi u obliku cijevi s pipcima za hvatanje plijena. Grupa Cnidaria je klasa u kojoj možemo pronaći vrste koralja uključujući morsku anemonu, meduze i druge.

Slika koralja

Slika koralja

Vrste koralja

Tvrdokorni koralji (Scleractinia)

Tvrdokorni koralji grade skelete od kalcijevog karbonata koji čine strukturu koraljnog grebena. Ove vrste koralja rastu oko 0,5-10 centimetara godišnje, ovisno o vrsti i okolnostima, stvarajući čvrste strukture od kalcijevog karbonata koje rastu različitim brzinama. Većina koralja koji grade grebene ima prosječnu stopu rasta od 1-3 cm/godišnje. Svaka kolonija tvrdokornih koralja sastoji se od mnogih malih polipa. Njihova cijevasta tijela imaju usta okružena krunom pipaka. Većina tvrdokornih koralja živi u simbiozi s mikroskopskim algama koje se nazivaju zooxanthellae, koje obavljaju fotosintezu i opskrbljuju koralje hranjivim tvarima.

Image

Tvrdokorni koralji se dijele u dvije glavne skupine: koralji s velikim polipima (LPS) i koralji s malim polipima (SPS).

Euphyllia spp. (Frogspawn, Hammer, Torch Coral), Acanthastrea spp., Trachyphyllia geoffroyi (Open Brain Coral) i Favia spp. (Moon Coral) neki su od LPS koralja.

Acropora spp., Montipora spp., Pocillopora spp. (Cauliflower Coral) i Stylophora spp. su primjeri SPS koralja.

Mekani koralji (Alcyonacea)

Mekani koralji nemaju tvrdi kostur, ali imaju unutarnje špikulice (mikroskopske igle) koje pružaju određenu potporu. Nazivaju se "mekanima" zbog svoje teksture koja više nalikuje koži nego bilo čemu drugom. Mnoge vrste riba i beskralježnjaka pronalaze stanište i sklonište među granama i polipima mekih koralja, koji također služe kao izvori hrane za druge organizme, čime povećavaju biološku raznolikost na koraljnim grebenima i doprinose složenosti i zdravlju ekosustava kroz njihovu prisutnost. Oni hvataju plankton i organske čestice iz vode sudjelujući u hranidbenoj mreži koraljnih grebena.

Image

Primjeri mekih koralja:

Gorgonije poznate po svojim struktura nalik lepezi uobičajene su na grebenima i dodaju složenost ekosustavima.

Kožni korali imaju glatku, kožastu površinu, mogu formirati raznolike oblike kao što su ploče ili grane.

U mnogim koraljnim grebenima prisutni su meki korali koji pripadaju rodu Sinularia; tako doprinose bioraznolikosti kao i strukturi tih grebena.

Što jedu korali

Većina vrsta koralja živi u simbiozi s malim algama koje se nazivaju zooksantelle, koje se nalaze unutar njihovih tkiva. Ove alge provode fotosintezu i proizvode hranjive tvari koristeći sunčevu svjetlost. Ove mikroorganizme dijele gotovo 90% svojih fotosintetskih proizvoda s koraljima, kao što su (to uključuje glukozu, aminokiseline i druge). Ova veza omogućava koraljima da rastu zdravo čak i u vodama siromašnim hranjivim tvarima, poznatim kao oligotrofne vode.

Koraljni polipi također imaju pipke koji se protežu noću kako bi uhvatili plankton i druge male organizme. Pipci posjeduju stanične otrove (nematociste) koji imobiliziraju plijen. Štoviše, korali hvataju različite vrste planktona poput zooplanktona (sitnih morskih organizama) i fitoplanktona (morskih algi). Osim toga, mali morski organizmi kao što su mikroskopski rakovi; larve i detritus mogu biti uhvaćeni od strane koralja.

Otopljene organske tvari mogu se izravno apsorbirati od strane koralja iz vode. Mogu biti u obliku aminokiselina, masnih kiselina i drugih vrsta malih organskih molekula. Neki korali dobivaju hranjive tvari izravno kroz površinu svojih polipa.

Korali hvataju lebdeće mikroskopske organizme ili organske čestice kroz svoju sluz i pipke. Neki oblici ovih koralja proizvode ljepljivu sluzastu tvar koja prikuplja čestice hrane kroz vodene struje. Ova zatvorena masa se zatim vraća u polipe gdje se probavlja. Strategije hvatanja hrane čine se vrlo različitima među rodom; no svi se čine dovoljno učinkovitim za ovu svrhu jer mnogi su uspješni opći hranitelji zadržavajući određeni stupanj specijalizacije unutar njih u isto vrijeme. Oslanjaju se na solarnu energiju za hvatanje planktona kroz zooksantelle i apsorbiranje otopljenih organskih tvari. Na primjer, neki koriste sluz dok drugi koriste pipke za hvatanje mikroskopskih organizama i drugih ostataka suspendiranih u vodi. Ova kombinacija dovodi do raznih metoda hranjenja koje omogućuju koraljima da prežive i napreduju u različitim morskim okruženjima.

Boje koralja

Vrste koralja imaju raznoliku paletu boja, što ih čini jedinstvenima i privlačnima. Boja koralja ovisi o njihovoj vrsti, tipu simbiotskih algi, okolišnim uvjetima i dostupnosti hrane. Prirodna boja koralja varira i može uključivati zelenu, smeđu, plavu, ljubičastu, crvenu, ružičastu, kao i žutu među ostalima; ova pigmentacija pripisuje se kombinaciji čimbenika kao što su prirodni pigmenti iz samih koralja, okoliš i dostupnost hranjivih tvari. Ova široka paleta nijansi čini ih jednim od najatraktivnijih bića u moru.

Image

Može li se koralj kretati?

Za razliku od drugih životinja, kretanje se općenito ne događa kod vrsta koralja. No, postoji nekoliko načina na koje se ti organizmi ili njihovi dijelovi mogu kretati ili prilagođavati.

Na primjer, polipi mogu promijeniti svoju lokaciju prilikom hvatanja hrane iz vode pomicanjem svojih pipaka. To se događa samo u maloj mjeri i uglavnom služi tijekom hranjenja, ali i za zaštitu. Polipi se također otvaraju i zatvaraju zbog podražaja poput laganog dodira ili čak prisutnosti hrane.

Rast nekih kolonija koralja postiže se pupanjem novih polipa iz postojećih, koji se polako šire po svom supstratu. Kako rastu duž supstrata, neke kolonije mijenjaju položaj, iako tijekom dugog vremena. Druge rodove kao što je Xenia mogu “hodati” po supstratima produžavanjem, ali vrlo sporim tempom.

Osim toga, ova faza je za njih da dođu do novih područja jer larve poznate kao planulae plivaju s cilijama dok se ne pričvrste na odgovarajuće mjesto gdje će sazrijeti u odrasle kroz metamorfozu (Wiley 2009).

Kretanje se također može primijetiti među određenim vrstama kao što je fungiidae koje se mogu pomicati po sedimentarnim podlogama, za razliku od onih čije su podloge fiksne, ovisno o strujanju ili kontrakciji (Wiley 2009).

Staništa koralja

Različiti dijelovi svjetskih oceana dom su koraljima, pri čemu se većina nalazi u toplim plitkim tropskim vodama. Neka mjesta koja imaju koralje uključuju:

Veliki koraljni greben

Smješten uz obalu Queenslanda, Australija, Veliki koraljni greben je najveći koraljni greben na zemlji koji se proteže preko 2.300 kilometara i dom je tisućama morskih vrsta.

Koraljni trokut

Obuhvaćajući Indoneziju, Maleziju, Filipine, Papuu Novu Gvineju, Istočni Timor i Solomonska Ostrva; ovo područje ima najveći broj koraljnih vrsta (preko 600) i tisuće vrsta riba globalno.

Karipski koraljni grebeni

Područja oko obale Floride uključujući Meksiko, Belize, Kubu i Bahame također imaju koralje u Karipskom moru. To je vrlo bioraznolik i važan ekosustav unatoč svojoj maloj veličini u usporedbi s Velikim koraljnim grebenom.

Crveno more

Koralji rastu između Afrike i Azije uz obale Egipta, Sudana, Saudijske Arabije, Jordana itd. Veliki broj turista koji su ronioci dolazi na ovo mjesto zbog bistre vode i mnogih različitih vrsta koralja, što također privlači mnogo znanstvenika.

Koralji u Indijskom oceanu uključuju Maldivi, Sejšele, Mauricijus, Andamanska i Nikobarska Ostrva, te obalu Madagaskara. Oni su bogati koraljnim grebenima i često privlače turiste zbog prekrasnih plaža kao i podvodnog života koji njeguje visoka biološka raznolikost.

KORALJI TIHOG OCEANA

Polinezija, Mikronezija, Fidži, Samoa i Havaji također imaju mnoga mala otočna područja koja imaju značajne koralne ekosustave koji su bitni za ljude koji tamo žive i bioraznolikost.

FLORIDA KEYS

Florida Keys je nacionalni park u Sjedinjenim Američkim Državama smješten uz obalu Floride koji je dom brojnim morskim životinjama uključujući koralje, čime ga čini popularnim mjestom za ronjenje i destinacijom za istraživanje onoga što se nalazi ispod njegovih voda.

KORALJI SREDOZEMNOG I JADRANSKOG MORA

Čak iako nisu toliko široko rasprostranjeni niti raznoliki kao tropski koraljni grebeni, koralji se također mogu naći u Sredozemnom i Jadranskom moru. Koriste se za izradu nakita poput ovog crvenog koralja (Corallium rubrum) koji je jedan od najpoznatijih koralja u ova dva mora. Moramo priznati da se ovi naušnice obično prodaju na dubinama između 10 metara do 200 metara ispod razine mora. Unatoč svojoj nejasnoći i dosadnosti u usporedbi s njihovim suprotnostima, Sredozemno i Jadransko more i dalje igraju vitalnu ulogu u očuvanju oceanske bioraznolikosti uz održavanje stabilnosti ekosustava.

ŠTO JE KORALJNI GREBEN?

Koraljni grebeni su strukture koje se sastoje od kolonija koralja koji pripadaju morskim beskralježnjacima iz klase Cnidaria. Ovi grebeni su među najbiološki raznolikim ekosustavima na Zemlji zbog svoje bogatstva i ekološke važnosti. Koraljni grebeni počinju kao sitne pojedinačne kolonije koralja koje se pričvršćuju na tvrde površine poput vulkanskih stijena ili erodiranih dijelova morskog dna. Kada se pričvrste, razvijaju se u polipe koji se nazivaju planula larve, nakon čega se dijele formirajući kolonije.

STRUKTURA KORALJNOG GREBENA

Živi koralji mogu se vidjeti na površini grebena, koji se sastoji od sitnih organizama zvanih polipi. Ovi mali polipi izlučuju kalcijev karbonat odgovoran za izgradnju kostura koralja. Polipi kontinuirano stvaraju nove dok se dijele, šireći se kako bi pokrili kolonije i tako formirali slojeve živih koralja na svojoj površini. Kada polip raste i zatim umre, ostavlja iza sebe svoj kostur od kalcijevog karbonata. Kosturi čine temelj za greben koji stvara slojeve mrtvih koralja ispod sloja živih koralja iznad.

Mrtvi koralji ispod površine pružaju strukturnu stabilnost grebenu i omogućuju mu da raste u visinu i širinu. Mrtvi koralji nude tvrdu površinu na kojoj se novi koralji mogu pričvrstiti i uspostaviti. Mrtve strukture ne bi bile prikladan supstrat za kolonizaciju budućih generacija kolonijalnih polipa koji od ovih ostataka stvaraju svoje domove. Takvi mrtvi skeletni ostaci formiraju složene staništa koja djeluju kao utočišta za mnoge morske životinje, uključujući ribe, beskralježnjake i alge među ostalima.

 

Veliki koraljni greben

Veliki koraljni greben je najveći koraljni sustav na svijetu i jedno od najimpresivnijih prirodnih čuda. Smješten je uz obalu Queenslanda u Australiji, proteže se na više od 2,300 kilometara. Pokriva površinu od otprilike 344,400 četvornih kilometara. Sastoji se od više od 2,900 pojedinačnih grebena i 900 otoka. Uvršten je na UNESCO-v Popis svjetske baštine 1981. godine zbog svoje iznimne prirodne vrijednosti. 

Image

Dom je tisućama vrsta, uključujući više od 1,500 vrsta riba, 411 vrsta tvrdih koralja, 134 vrste morskih sisavaca i stotine vrsta morskih ptica. Osim koralja, greben pruža stanište za morske kornjače, morske pse, raže, dupine i dugonge. Veliki koraljni greben obuhvaća raznolike ekosustave, uključujući lagune, mangrove, ušća, plitke vode i duboke grebene. Formiranje Velikog koraljnog grebena počelo je prije otprilike 20 milijuna godina, dok je njegov trenutni oblik star oko 8,000 godina, nakon posljednjeg ledenog doba. Greben raste kroz kontinuirani proces izgradnje kalcijevog karbonata od strane koralja i drugih organizama, zajedno s akumulacijom sedimenta. 

Veliki koraljni greben privlači oko 2 milijuna turista godišnje, značajno doprinoseći australskom gospodarstvu. Popularne aktivnosti uključuju ronjenje s boca, snorklanje, ribolov, krstarenje i promatranje morskog života. 

Autoritet za morski park Velikog koraljnog grebena (GBRMPA) provodi propise za očuvanje grebena. Veliki dijelovi grebena proglašeni su za zaštićena područja s ograničenjima u ribolovu, turizmu i drugim aktivnostima. Istraživački i obrazovni programi usmjereni su na praćenje stanja grebena i podizanje svijesti o njegovoj važnosti i prijetnjama.

Izrada koraljnog nakita i druge uloge

Izrada koraljnog nakita datira tisućama godina, a koraljni nakit smatra se lijepim komadima s simboličkim značenjima. Crveni koralj (Corallium rubrum) najpopularniji je materijal za izradu nakita zbog svoje duboke crvene boje. Nalazi se u Sredozemnom moru i Atlantskom oceanu u dijelovima. 

Image

Trgovina koraljima regulirana je na nacionalnoj i međunarodnoj razini zakonima poput CITES-a (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore) kako bi se spriječila njihova prekomjerna eksploatacija. 

Koralji se koriste kao biomaterijali u medicini, posebno za presađivanje kostiju. Koraljni kalcij karbonat nalikuje ljudskoj kosti i može potaknuti formiranje kostiju tijekom ortopedskih i stomatoloških operacija.

Istraživanja se nastavljaju o bioaktivnim tvarima iz koralja i koraljnih organizama za razvoj novih lijekova. Na primjer, neke tvari dobivene iz koralja pokazale su antikancerogena, antivirusna ili antibakterijska svojstva.

Obnova koraljnih grebena koristi fragmente koralja. Takve tehnike uključuju sadnju koralja u oštećenim područjima kako bi se potaknuli procesi oporavka, poput rasta. Koralji se također koriste za stvaranje umjetnih grebena kako bi se poboljšalo stanište morskog života, što će također olakšati ribolov i ekoturizam; oni također služe kao prirodni zaštitni nasipi duž nekoliko plaža, čime se smanjuje brzina erozije.

Koralj je simbol ljepote i zaštite u mnogim kulturama širom svijeta. Tradicionalne ceremonije koriste koraljni nakit ili ukrase uglavnom izrađene od ovog dragocjenog materijala.

 

Zašto su koralji važni

Koralji su važni za morske ekosustave, kao i za ljudske zajednice iz niza razloga. Može se tvrditi da se njihova važnost promatra iz ekološke, ekonomske i kulturne perspektive. Koraljni grebeni pružaju stanište za oko 25% svih morskih vrsta, uključujući ribe, mekušce, rakove, morske kornjače i mnoge druge.

Koralji razvijaju složene strukture koje omogućuju razvoj različitih ekoloških niša, podržavajući bogatu bioraznolikost. Oni čine značajan dio hranidbenih lanaca i podržavaju populacije nekoliko vrsta koje ovise o njima za hranu i sklonište. Prisutnost koraljnih grebena na obalama smanjuje snagu valova, djelujući kao prirodne barijere koje štite plaže od erozije i olujnih valova. Grebeni također drže sediment na mjestu, sprječavajući njegovo daljnje pomicanje prema obali.

Koraljni grebeni formiraju staništa za mnoge vrste riba važne u lokalnim ili komercijalnim ribarstvom tijekom specifičnih faza njihovih životnih ciklusa. Zbog svoje ljepote i bioraznolikosti, milijuni turista godišnje posjećuju koraljne grebene. Ronjenje zajedno s jedrenjem na dasci ima veliki ekonomski utjecaj na lokalna područja.

Koraljni grebeni su bitna mjesta za znanstvena istraživanja koja pomažu u objašnjavanju ekologije, evolucije, klimatskih promjena i biotehnologije, među ostalim. Koralji su vitalni za održavanje zdravlja oceana i povećanje stopa preživljavanja među mnogim morskim vrstama globalno. Njihova ekološka, ekonomska i kulturna važnost čini ih neophodnima u održavanju bioraznolikosti; podržavanju lokalnih zajednica; zaštiti obala itd.

Očuvanje i zaštita koralja

Koralji se suočavaju s brojnim prijetnjama njihovom opstanku. Klimatske promjene, koje uključuju povećanje temperatura oceana i zakiseljavanje oceana, dovode do izbjeljivanja koralja i slabljenja njihovih kostura. 

Zagađenje od poljoprivrednih kemikalija, plastike i izlijevanja nafte također dodatno oštećuje ekosustave koralja. Cvjetanje algi koje proizlazi iz eutrofikacije uslijed viška hranjivih tvari blokira sunčevu svjetlost i smanjuje kisik u vodi.

Staništa koralja uništavaju se prekomjernim ribolovom dok se ekološka ravnoteža narušava. Koraljni grebeni fizički su oštećeni ljudskim aktivnostima poput turizma i razvoja zemljišta, što dovodi do povećane sedimentacije koja guši koralje.

Morska zaštićena područja mogu regulirati aktivnosti oko njih, što pomaže u očuvanju koralja. Smanjenje zagađenja kroz pravilno upravljanje otpadom, kao i primjena ekološke poljoprivrede, ključni su. Globalni napori prema smanjenju stakleničkih plinova mogu pomoći u ublažavanju klimatskih promjena.

Oštećena područja mogu se obnoviti aktivnim programima obnove grebena, kao što je presađivanje koralja. Bioraznolikost koralja vitalna je za buduće sigurnosne aspekte našeg planeta u vezi s zaštitom obale. Oni igraju ključnu ulogu u ekosustavima; bez njih ne bi bilo funkcionalnog ekosustava. Očuvanje koralja zahtijeva koordinaciju jer su toliko međusobno povezani s drugim vrstama unutar svog okoliša iz kojeg crpe hranjive tvari. Zdravlje mora ovisi o očuvanju koralja kako bi se osigurala produktivnost u tim područjima. Za svjetska društva, koralji imaju značaj.
 

Zaključak

Koralji su više od prekrasnih morskih organizama; oni stvaraju život pod morem, pružajući domove tisućama vrsta i štiteći nas od erozije obale. Ne može se dovoljno naglasiti koliko su ekološki važni ovi organizmi, ne samo za sebe, već i za ekonomsko blagostanje ljudi ili čak kulturnu baštinu. Ipak, moramo hitno riješiti te brojne izazove koji prijete njihovom postojanju, kao i odmah djelovati na njih, inače će naši praunuci pronaći samo pustoš. Nije samo na znanstvenicima ili ekologima da se brinu o tome, već je potrebna pomoć svih nas, uključujući i mene. Čineći male stvari, poput izbjegavanja plastičnih vrećica i podržavanja ekoturizma, možemo pomoći u očuvanju ovih krhkih ekosustava. Naša sudbina je nerazdvojno povezana s onom koraljnih grebena. Budući da su oni od vitalnog značaja za morski život, naša ulaganja danas u njihovu zaštitu jamče ljepotu i zdravlje naših oceana sutra i u godinama koje dolaze.

Image

 

Podijeli:

Najnoviji članci