Znanstveno poznate kao Corallium rubrum, crvene koralje su rijetke morske kreature koje imaju veliku ekološku važnost i kulturnu vrijednost. Uobičajena boja crvenih koralja je duboko crvena, iako se mogu kretati od narančaste do tamnocrvene u različitim nijansama. Imaju tvrdi kostur sastavljen od grana formiranih od kalcijevog karbonata.
Stopa rasta crvenog koralja je vrlo spora – otprilike 0,3-1 cm godišnje; stoga su ranjivi na prekomjernu eksploataciju zbog svog sporog procesa razmnožavanja. Spolno razmnožavanje se odvija kada se jaja i spermiji ispuštaju u vodu gdje dolazi do oplodnje, nakon čega se larve pričvršćuju na čvrste objekte dok ne postanu odrasle kolonije koje se zatim hrane filtrirajući plankton i druge organske tvari koristeći pipke.
Crveni koralji mogu živjeti mnogo godina, čak više od jednog stoljeća, pri čemu deblje grane mjere nekoliko centimetara u promjeru, što je znak starije dobi, čime takvi primjerci postaju vrlo dragocjeni.
Zašto su crveni koralji crveni?
Obojenost crvenog koralja uglavnom dolazi od prirodnih pigmenata sadržanih u njihovom kosturu od kalcijevog karbonata. Karotenoidi su glavni pigmenti koji ovim organizmima daju crvenkastu, narančastu ili ružičastu nijansu, dok također postoje i drugi minerali poput željeza ili mangana unutar kostura koji mogu utjecati na njihove boje; npr., prisutnost željeza doprinosi dubljoj crvenoj boji.
Koraljni grebeni pronađeni na većim dubinama gdje je intenzitet svjetlosti niži, pokazuju različite nijanse u usporedbi s onima koji rastu u plićim vodama. Genetski faktori također igraju značajnu ulogu u ovom pitanju, pri čemu različite vrste imaju raznolike nijanse poput crvenih, narančastih, ružičastih itd., među istom vrstom (Corallium rubrum); povremeno može doći do genetske mutacije koja rezultira neobičnim ili rijetkim tipovima s različitim bojama.
Nakiti od koralja
Budući da su lijepi i rijetki, zlatarima se jako sviđaju; ogrlice, narukvice, naušnice i drugi dodaci mogu se izrađivati od njih. U većini kultura, ovi organizmi se smatraju amuletima sreće koji štite ljude od štete ili opasnosti, stoga su se koristili još od davnina, čak i u pretpovijesnim vremenima kada su ih ljudi nosili oko vrata iz sigurnosnih razloga.
Crveni koralji (Corallium rubrum) su skupi zbog mnogih faktora. Duboko crvena boja jedan je od razloga zašto je ova vrsta koralja toliko vrijedna; druge boje uključuju narančastu i tamnocrvenu koje su također vrlo tražene od zlatarima širom svijeta. Crveni koralji rastu samo u određenim područjima poput Sredozemnog mora i dijelova Atlantskog oceana, što ih čini doista rijetkima.
Ovisno o veličini, boji i kvaliteti obrade, visokokvalitetni crveni koralj može koštati od nekoliko stotina dolara do tisuća po gramu, dok rijetki komadi s starijim uzorcima mogu postići cijene od nekoliko tisuća dolara pa sve do desetaka tisuća!
Crveni koraljni grebeni
Za razliku od tropskih koralja koji formiraju velike grebene, crveni koralji (Corallium rubrum) stvaraju manje kolonije, ali one i dalje imaju ekološki značaj na nekim mjestima poput Sredozemnog mora i dijelova Atlantskog oceana. Iako ne formiraju velike grebene poput drugih vrsta, male lokalizirane kolonije pružaju dom mnogim morskim životinjama uključujući ribe, beskralješnjake i alge, gdje služe kao ključni dijelovi unutar ekosustava pomažući održavanju razine biološke raznolikosti pružajući mikrookruženja za različite vrste koje žive zajedno.
Crveni koralji najčešće se nalaze u Sredozemnom moru i dijelovima Atlantskog oceana, uključujući obale Španjolske, Francuske, Italije, Hrvatske i sjeverne Afrike. Rastu na dubinama od 10 do 300 metara, obično u tamnim špiljama ili na zasjenjenim stijenama.
Prijetnje i zaštita
Crveni koralji su suočeni s rizikom zbog svoje spore stope rasta i prekomjernog izlovljavanja što dovodi do smanjenja broja populacije. To se pogoršava pretjeranim ribolovnim praksama, kao i destruktivnim metodama sakupljanja koje dodatno ugrožavaju ove organizme. Postoje međunarodni zakoni kao što je CITES (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune) koji kontroliraju trgovinu crvenim koraljima kako bi se spriječilo njihovo izumiranje.
Neke zemlje su postavile kvote te sezonska ograničenja za sakupljanje crvenog koralja što omogućava njegovu regeneraciju u divljini. Štoviše, ljudi provode istraživanja o tome kako mogu uzgajati koralje pod kontroliranim uvjetima umjesto da ih uzimaju iz prirode sada kada je shvaćeno da bi to moglo biti alternativno rješenje za industriju izrade nakita.
Da biste saznali više o svim vrstama koralja, pročitajte naš članak "Koralji i koraljni grebeni: Otkrijte sve o ovim fascinantnim morskim organizmima."
Ovi organizmi su vrijedni jer imaju ekološki značaj, ali su također fascinantni zbog svoje ljepote; stoga ih trebamo zaštititi. Ako želimo održivu upotrebu u budućnosti, morski ekosustavi trebaju biti sačuvani od nas kroz zaštitu takvih vrsta poput crvenih koralja.