Znanost

Smrt Alberta Einsteina: Posljednje godine znanstvene legende

Autor: MozaicNook
Smrt Alberta Einsteina: Posljednje godine znanstvene legende

Ujedinjene Američke Države bile su domaćin Albertu Einsteinu tijekom njegovih posljednjih godina dok je nastavio doprinositi fizici i ostao angažiran politički i društveno. Ovaj članak ispituje posljednju fazu Einsteinova života, njegovu smrt i trajnu baštinu. Čitajte dalje i otkrijte više o završnom dijelu životne priče genija.

Princeton godine na kraju

Godine 1933., s rastućom moći nacističkog režima i pogoršanjem političke situacije u Njemačkoj, Albert Einstein otišao je u Ameriku. Preuzeo je radno mjesto na Institutu za napredne studije smještenom u Princetonu, New Jersey, gdje će provesti ostatak svojih dana.

Znanstvena aktivnost isprepletena sa socijalnom angažiranošću definirala je kasnije godine Einsteinova života. Unatoč naprednoj dobi, ostao je duboko uronjen u svoj posao i nastojao je steći znanje o funkcioniranju svemira. Njegova pažnja bila je usmjerena prema teoriji ujedinjenog polja – ambicioznom projektu usmjerenom na ujedinjenje elektromagnetizma s gravitacijom u jedan teorijski okvir, iako ovaj cilj nije bio postignut od strane njega, postavio je temelje za buduće znanstvene poduhvate.

Zagovaranje i političko angažiranje

Dok je bio u Princetonu, Einstein je postao snažan zagovornik građanskih prava koji je također govorio protiv nacionalizma i rasizma. Među drugim aktivnostima kojima se bavio bilo je i članstvo u NAACP-u (Nacionalna udruga za unapređenje obojenih ljudi) te uspostavljanje nevjerojatnog prijateljstva s afroameričkim vođom koji se borio za jednakost, W.E.B. Du Boisom.

Nuklearno oružje bila je još jedna stvar protiv koje se Einstein strastveno borio tijekom svog života. Nakon što je sudjelovao u stvaranju atomske bombe potpisivanjem poznatog pisma upućenog predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu u kojem je američka vlada pozvana da nastavi nuklearna istraživanja; kasnije je neumorno kampanjao za razoružanje protiv takvog oružja, ističući da su opasni ne samo kada se koriste, već čak i kada se posjeduju, uz previše nepotrebnih rizika povezanih s njima, posebno uzimajući u obzir potencijalne katastrofalne posljedice koje bi mogle proizaći iz njihove slučajne ili namjerne upotrebe bilo gdje, bilo kada! Hitni odbor atomskih znanstvenika, čiji je cilj bio zaustaviti širenje tehnologije atomske oružja dok je promicao mirnu upotrebu energije, započeo je iz ove borbe.

Privatni život i zdravlje

Svirač violine, jedrenje i druženje s prijateljima i kolegama bili su među jednostavnim zadovoljstvima koja je Einstein uživao u svom privatnom životu. Unatoč tome što je bio poznat širom svijeta, nikada nije živio raskošno, cijeneći intelektualne potrage više od novčanih poduhvata, još više otkako je shvatio da bogatstvo ne znači sreću, a također omogućava slobodno razmišljanje bez financijskih ograničenja, što ga je dovelo do većih otkrića.

Kako je vrijeme prolazilo, tako se Albertovo fizičko stanje pogoršavalo; napale su ga brojne bolesti uključujući abdominalnu aortnu aneurizmu koja je na kraju također oduzela njegov život. Ipak, unatoč tim bolestima, Einstein je i dalje mentalno bio aktivan, nastavljajući raditi na znanstvenim teorijama do svog posljednjeg daha.

Smrt Alberta Einsteina

17. travnja 1955., zbog pucanja unutarnjeg krvnog žila u trbuhu (abdominalna aortna aneurizma), Albert je počeo doživljavati unutarnje krvarenje kao rezultat. Primljen je u bolnicu Princeton gdje su kirurzi preporučili operaciju, no on je odbio rekavši da je živio dovoljno dugo i da je spreman za smrt u svakom trenutku; “Želio bih umrijeti kada osjećam da umirem – nema potrebe za umjetnim produžavanjem mog života nakon što je sve učinjeno.” Ove riječi izgovorio je neposredno prije nego što je mirno preminuo tijekom sna u ranim jutarnjim satima 18. travnja 1955. u dobi od 76 godina. Iako je ovaj događaj označio kraj jedne ere, ono što je postigao, kako znanstveno tako i društveno, ostaje značajno do danas među ljudima širom svijeta.

Potomci Alberta Einsteina

Čak i nakon njegove smrti, utjecaj Einsteina i dalje raste širom svijeta. Njegove znanstvene teorije, koje se uglavnom odnose na teoriju relativnosti, transformirale su naše znanje o prostoru i vremenu, uz to što su osnovni principi današnje fizike. Osim što je ostvario ove znanstvene proboje, posvetio se miru, građanskim pravima i drugim humanitarnim uzrocima, ostavljajući iza sebe trajnu baštinu suosjećanja i društvene svijesti.

U godinama nakon njegove smrti, provedena je studija o Einsteinovom mozgu koja je dovela do mnogih istraživanja s ciljem otkrivanja fizičke osnove za iznimnu inteligenciju poput njegove. Iako su tijekom ovog istraživačkog rada napravljena neka uzbudljiva otkrića, ono što zapravo čini genija u njemu i dalje se pripisuje znatiželji, mašti i neumornom traganju za znanjem, kako su pokazali razni znanstvenici kroz povijest.

Albert Einstein: Retrospektiva

Smrt Alberta Einsteina označava epohu u ljudskoj civilizaciji jer nam predstavlja jednu stranu njega koju često zaboravljamo – njegovu humanost. Činjenica da je uvijek ostao vjeran znanosti dok je zalagao za društvenu pravdu čini ga vječnom reprezentacijom intelektualne briljantnosti spojene s moralnom ispravnošću.

Kao što slavimo život ovog velikog čovjeka, ne smijemo zaboraviti koliko je utjecao na znanstveno razmišljanje daleko izvan granica: rečeno to, neka sve naše uspomene na Alberta budu osvijetljene onim trenucima koji ukazuju na nepoznate stvarnosti koje još nisu istražene prije nego što ih čovječanstvo moglo sanjati mogućima.

 

Najnoviji članci